El pisani jezik Pojavio se kao odgovor na rastuću složenost ljudskih društava. S razvojem poljoprivrede prve su se civilizacije počele organizirati u gradove i kraljevstva, što je stvorilo potrebu za bilježenjem transakcija, sporazuma i zakona. Ovaj napredak omogućio je svećenicima i trgovcima da bilježe donacije, transakcije i povijesne događaje poput pobjeda u bitkama. Osim toga, olakšalo je izdavanje zakona i dekreta koji su upravljali životom društava.
Slova koja danas koristimo nastala su iz glifi, grafički prikazi objekata ili ideja. Iako se razvoj pisanog jezika ne pripisuje isključivo jednoj kulturi, čini se da se pojavio istovremeno u nekoliko civilizacija otprilike u isto vrijeme, prije nekoliko tisuća godina. To nas navodi da se zapitamo: Kako je nastao pisani jezik i kako se razvijao?
Piktogrami
Jedan od najprimitivnijih oblika pisma bila je uporaba piktogrami. To su bili crteži ili simboli koji su predstavljali određene predmete ili pojmove. Na primjer, da bi se predstavila rijeka, nacrtana je valovita linija koja je dočarala njezin fizički oblik. Ovi grafički prikazi bili su ključni u evoluciji pisanog jezika, jer su omogućili da se temeljne ideje komuniciraju slikama.
Piktogrami su se izrađivali utiskivanjem predmeta u mokru glinu ili korištenjem alata za graviranje na tvrdim podlogama. Mnogi od ovih ranih primjera piktografskog pisma pronađeni su na arheološkim nalazištima koja su u antičko doba bila poljoprivredna središta. Zanimljiva je činjenica da su se neki od prvih pisanih tekstova spominjali dnevnog obroka piva koji se davao građanima u civilizacijama poput Sumera. Ova potreba za bilježenjem informacija, čak i vezanih uz hranu i piće, bila je prvi korak prema složenijem komunikacijskom sustavu.
Rani spisi
Prvi zapisi čovječanstva potječu iz otprilike 3500. godine prije Krista, a nekoliko ih je pronađeno na arheološkom nalazištu Harappa u Indiji. Međutim, ti tekstovi još uvijek nisu dešifrirani. Nasuprot tome, zapisi su pronađeni u različitim dijelovima svijeta, poput Mezopotamije, Egipta i doline Inda, koji pokazuju jasnu orijentaciju prema trgovini robom kao što su žitarice, zemlja i stoka.
La klinasto pismo, koji potječe iz Sumera (današnji Irak), jedan je od prvih poznatih sustava pisma. Ime mu dolazi od stila udaraca klinom po mokroj glini, koji su oblikovali osebujne likove. Ovaj je sustav omogućio drevnim Sumeranima da vode složene zapise, a brzo su ga usvojile druge susjedne kulture. Mezopotamija, Egipat i Indija razmjenjivali su dobra i znanja, što je vjerojatno pomoglo širenju pisma među kulturama.
Evolucija klinastog pisma i hijeroglifa
Klinasto pismo brzo se razvilo od sustava koji je predstavljao objekte do sustava koji je predstavljao zvukove, što je pisarima omogućilo pisanje mnogo složenijih tekstova. Do 2600. godine prije Krista već se razvila mješavina piktografskih i fonetskih znakova, što je predstavljalo pravi sustav pisma. Tekstovi više nisu bilježili samo ekonomske transakcije, već i vjerske i političke stvari te književna djela.
U isto vrijeme, u Egiptu je hijeroglifi, sustav pisma koji je kombinirao fonetske simbole i piktograme. Ovaj sustav je imao i dekorativnu i praktičnu funkciju. Hijeroglifski natpisi pojavljuju se od 3200. pr. Kr. na pečatima i vjerskim spomenicima, odražavajući važnost pisanja u svakodnevnom životu Egipta, posebno u religijskom i pogrebnom kontekstu.
Od piktograma do abecede
S vremenom su se sustavi pisanja temeljeni na piktogramima i fonetskim simbolima pokušali pojednostaviti. Velik korak u ovom pojednostavljenju bio je veliki doprinos Feničana oko 1200. godine pr fenički alfabet je da je uveo simbole koji predstavljaju određene glasove, olakšavajući pisanje bilo koje riječi i smanjujući broj potrebnih znakova.
Ovaj sustav usvojile su i modificirale druge kulture, uključujući Grke i Rimljane. Grci su, na primjer, prilagodili ovaj sustav svom jeziku i prvi su uključili simbole za samoglasnike, stvarajući prvu cjelovitu abecedu u modernom smislu riječi. On latinična abeceda, koji danas koristimo, izravna je evolucija grčkog i proširio se svijetom zahvaljujući širenju Rimskog Carstva.
Važnost pisanog jezika
Pojava pisanog jezika označila je prekretnicu u povijesti čovječanstva, jer je omogućila da znanje, zakoni i tradicija ne ovise samo o usmenom prijenosu. To je bilo presudno za razvoj civilizacija jer je omogućilo stvaranje složenih pravnih sustava, upravljanje carstvima i očuvanje kulturnog naslijeđa.
Nadalje, pisanje je bilo ključno za napredak znanosti, filozofije i religije. Spisi poput svetih tekstova, znanstvenih rasprava i velikih književnih djela opstali su zahvaljujući razvoju učinkovitih i dugotrajnih sustava pisanja.
S vremenom se pisanje razvijalo, ali je zadržalo svoju središnju ulogu u evoluciji ljudske misli. Dok je u drevnim društvima pisanje bilo rezervirano za nekolicinu, danas je to gotovo univerzalna vještina, koja se koristi u svim aspektima života.
Povijest pisanog jezika je stalna evolucija, od prvih piktograma do složenih fonetskih zapisa koje danas koristimo. Kroz ovu evoluciju, društva su uspjela zabilježiti svoje znanje i prenijeti ga s generacije na generaciju, osiguravajući tako napredak čovječanstva.