Monarhija je oblik vladavine koji je značajno evoluirao kroz povijest, ali koji ima svoje korijene tisućama godina unatrag. Iako se njihov broj smanjio, danas još uvijek postoji 27 zemalja koje održavaju oblik monarhije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i Maroko.
Kada zemlja slijedi monarhijski sustav, suverenitet ima jedna osoba čiji je položaj doživotan i, većinu vremena, nasljedan. Međutim, monarhije se razlikuju po stilu i moći, a važno je napomenuti da nisu sve monarhije apsolutne. Trenutno postoje različite vrste monarhija: apsolutna, ustavna, parlamentarna i mješovita.
Što je Monarhija?
Monarhija je a oblik vladavine u kojem je moć koncentrirana u jednoj osobi, monarh, koji djeluje kao šef države. Povijesno gledano, na monarhiju se gledalo kao na nešto božansko. U davnim vremenima nekoliko je civilizacija smatralo da su kraljeve imenovali bogovi ili čak da su oni sami utjelovljena božanstva. Na primjer, egipatski faraoni nisu bili samo kraljevi, oni su također smatrani bogovima na zemlji.
Tijekom vremena i kroz revolucije i reforme, monarhija se razvila, dovodeći do više simboličkog i ceremonijalnog sustava u većini danas poznatih zemalja. Ipak, na snazi je nekoliko oblika monarhije, od onih koje imaju praktički apsolutnu vlast do onih koje imaju više reprezentativnu ulogu.
Vrste monarhija
Monarhije se mogu podijeliti u nekoliko kategorija ovisno o načinu na koji monarh vrši svoju vlast:
- Apsolutna monarhija: To je najtradicionalniji oblik monarhije u kojem kralj ili kraljica imaju neograničenu vlast, a nema podjele vlasti. Moderni primjeri uključuju Saudijsku Arabiju i Brunej.
- Ustavna monarhija: Monarh svoju moć dijeli ustavom, koji ograničava njegove ovlasti. Ovdje je kralj šef države, ali ne i vlade, kao što je slučaj u Maroku ili Jordanu.
- parlamentarna monarhija: Izvršna vlast monarha je samo ceremonijalna, vladu vodi premijer. Ovo je sustav u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske i Španjolske.
- Hibridna monarhija: Postoji kombinacija stvarne moći s utjecajem u vlasti, dok neke političke institucije sudjeluju u donošenju odluka. Monako i Lihtenštajn su primjeri ove vrste.
Povijest Monarhije
Podrijetlo monarhije je davno i, prema povijesnoj analizi, seže do prvih gradova i ljudskih civilizacija. Prve monarhije datiraju iz otprilike 3000. godine prije Krista, u mjestima kao što su Mezopotamija, Egipat i dolina Inda. Ti rani oblici vladavine bili su teokratski, što znači da je monarh u isto vrijeme bio politički i vjerski vođa.
Antičke civilizacije na Mediteranu, poput Grčke i Rima, također svjedočio postojanju ove vrste vlasti. Tijekom rimskog doba, iako je isprva bila prihvaćena republika, s vremenom je položaj cara postao sličan položaju kralja. Nakon kolapsa Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine nastale su razne europske monarhije, od kojih su mnoge slijedile nasljedne sustave.
Monarhija u srednjem vijeku
Tijekom srednjeg vijeka monarhija je učvrstila svoju vlast u Europi i Aziji. U mnogim slučajevima, monarsi su vladali prema onome što je bilo poznato kao Božansko pravo kraljeva, odnosno moć darovanu od Boga. Ovaj pristup prevladavao je uglavnom u kršćanskim kraljevstvima Europe i islamskog Bliskog istoka. Takav je bio slučaj halifa u islamskim carstvima tog vremena, gdje je vjerska i politička vlast bila ujedinjena.
U zapadnoj Europi, krune Francuske, Engleske, Kastilje i Svetog Rimskog Carstva označile su razvoj srednjovjekovne monarhije. Osobito na Iberskom poluotoku, monarsi poput Alfonsa VI. i Alfonsa VII. stekli su titulu cara, uspostavivši ključnu monarhijsku tradiciju.
Moderna monarhija
Počevši od renesanse, a posebno nakon 17. i 18. stoljeća, europske monarhije počele su doživljavati snažne valove transformacije prema ustavnoj vlasti, zbog parlamentarnih i ustavnih pritisaka. Ključni primjer ove tranzicije je Slavna revolucija u Engleskoj, što je kulminiralo uspostavom parlamentarne monarhije, ograničavajući moć britanskog monarha.
Monarhija u 20. stoljeću
20. stoljeće obilježilo je drastičan pomak prema demokratizaciji. Kraj Prvog svjetskog rata doživio je kolaps nekoliko velikih monarhijskih carstava, poput Njemačkog Carstva i Austro-Ugarskog Carstva. Iako monarhija nije potpuno nestala, postala je više ceremonijalni element u mnogim zemljama.
Danas su mnoge monarhije evoluirale u simboličke ili reprezentativne funkcije. Međutim, u nekim zemljama, poput onih na Bliskom istoku (Saudijska Arabija, Oman), monarsi još uvijek imaju značajan politički utjecaj. Japan, s druge strane, jedan je od najtradicionalnijih primjera ustavne monarhije čija je dinastija ostala neprekinuta od pamtivijeka.
Popis trenutnih monarhija
Trenutno u svijetu postoji 27 zemalja koje održavaju oblike monarhije. Ovdje vam pokazujemo neke primjere:
- Europa: Velika Britanija, Španjolska, Švedska, Nizozemska, Norveška.
- Azije i Bliskog istoka: Japan, Saudijska Arabija, Jordan, Malezija.
- Afrika: Lesoto, Maroko, Esvatini.
- Okeanija: Tonga, Samoa.
Iako je njihov broj smanjen, Uloga monarhija kao simbola nacionalnog jedinstva i diplomacije ostaje važeća, osobito u parlamentarnim monarhijama gdje lik kralja ili kraljice ima jasno reprezentativnu funkciju.
Monarhija je bila i nastavlja biti temeljna osovina u povijesti čovječanstva, osiguravajući ravnotežu koja je mnogim narodima omogućila da održe stabilnost i kontinuitet kroz stoljeća. Iako se mnogim ljudima pojam monarhije može činiti kao relikt prošlih vremena, u mnogim zemljama ona i dalje igra ključnu ulogu, kako simbolički tako i politički.