Mnogo je ljudi koji u ovom ubrzanom društvu odgađaju stvari koje moraju učiniti. Ponekad to rade svjesno, a ponekad nesvjesno. Prokrastinacija ili prokrastinacija događa se češće nego što mislite, a za neke je sinonim za lijenost ili nedostatak volje. Kada osoba previše odgađa, na kraju se osjeća neproduktivnom, što dovodi do osjećaja krivnje, tjeskobe i stresa. Što se dulje odgađa važan zadatak, te negativne emocije postaju gore.
Pa zašto ljudi odugovlače čak i kada znaju da je to štetno za njih? Gube vrijeme i, shvaćajući to, umjesto da isprave svoje ponašanje, nastavljaju odgađati nove obveze. Ne odgađaju svi ljudi. Neki imaju vrlo jasnu viziju onoga što trebaju učiniti i krenuti izravno i učinkovito prema svojim ciljevima. Međutim, čestim prokrastinatorima ta se jasnoća čini nedostižnom. Za njih je upravljanje prioritetima i poduzimanje radnji mnogo kompliciranije.
Što je odugovlačenje
Prokrastinacija je čin odgađanja aktivnosti ili zadataka koji su važni i hitni, zamjenjujući ih drugima koji su manje relevantni ili ugodniji. Ovakvo ponašanje dovodi do odgađanja bitnih zadataka, često dok ne bude prekasno ili dok se ne nađete pod velikim pritiskom.
Da bi se neko ponašanje moglo klasificirati kao odgađanje, ono mora biti kontraproduktivno, nepotrebno i trajati dulje od opravdanog. Dobrovoljno odgađamo akciju iako emocionalno znamo da ćemo se zbog toga osjećati još gore. To je unutarnja borba između trenutnog zadovoljstva i dugoročnog blagostanja.
Učinci odugovlačenja
Prokrastinacija ne utječe samo na ljude osobno, već i na njihove društvene i poslovne odnose. Među učincima možemo spomenuti kronični stres, gubitak produktivnosti, krivnju te društveno ili profesionalno neodobravanje. Nadalje, što je duže vrijeme potrebno za obavljanje važnih zadataka, to je teže pobjeći od negativne spirale u kojoj se osoba nalazi.
Odgađanje stvara tjeskobu i stres, budući da osoba zna da odgađa nešto što će na kraju morati učiniti. U nekim slučajevima možete opravdati svoje ponašanje isprikama koje negativno jačaju vašu sklonost odugovlačenju. Iako je normalno za sve nas odgađati priličnu količinu, kada to postane redoviti obrazac, to može biti znak temeljnog problema, poput tjeskobe ili niskog samopouzdanja.
U težim slučajevima, kronično odugovlačenje može biti pokazatelj oblika psihološkog poremećaja, poput depresije ili poremećaja pažnje. Međutim, ovo ponašanje također može poslužiti kao signal onoga što zaista cijenimo. Rijetko je odgađati kada duboko cijenimo zadatak.
Uzroci odgađanja
Uzroci odugovlačenja su različiti i složeni. Može biti povezano s emocionalnim problemima, niskim samopoštovanjem ili općim nedostatkom samopouzdanja. U mnogim slučajevima, Odugovlačenje se temelji na nedostatku samokontrole i povećanoj impulzivnosti. Prokrastinatori znaju što trebaju učiniti, ali postoji veliki jaz između namjere i akcije. Razlozi koji objašnjavaju ovaj jaz obično su različiti:
- Strah od neuspjeha: Neki ljudi odugovlače jer se boje da neće učiniti stvari kako treba. To može biti posljedica ekstremnog perfekcionizma.
- Anksioznost: Prokrastinatori često osjećaju tjeskobu oko zadataka, što ih navodi da ih izbjegavaju.
- Nedostatak motivacije: Kada se čini da zadatak nema jasnu vrijednost ili neposrednu korist, vjerojatnije je da će biti odgođen.
- Niska samoefikasnost: Ako ljudi ne vjeruju da imaju sposobnost izvršiti zadatak, vjerojatno će ga izbjegavati.
Kakav je prokrastinator?
Prokrastinator obično ima visok stupanj impulzivnosti. Skloni su izbjegavanju odgovornosti, služeći se izgovorima kako bi objasnili zašto nisu učinili ono što su trebali učiniti. Ovakvo im ponašanje omogućuje da nastave odgađati svoj posao, dok umanjuju negativne učinke svojih postupaka na svoje samopoštovanje. Odugovlačenje im daje iluziju da imaju kontrolu nad svojim životom, ali dugoročno to rezultira ozbiljnim posljedicama, kako osobnim tako i profesionalnim. Iako se može činiti da izbjegavate stres odgađanjem zadataka, emocionalne posljedice odugovlačenja su razorne.
Neposredno zadovoljenje
Jedan od glavnih razloga odugovlačenja je potraga za trenutačno zadovoljstvo. Danas je društvo više nego ikada orijentirano na trenutno zadovoljstvo. Zašto započeti dosadan projekt kada je mnogo ugodnije igrati se na društvenim mrežama ili gledati videozapise? Biramo lakši put jer pruža trenutnu radost. No, to malo veselje nestaje kada se približi rok, a mi shvatimo da nemamo dovoljno vremena obaviti posao kako treba. Rezultat je dvostruko negativan: ne uživamo baš u slobodnom vremenu, a niti ne uspijevamo dobro raditi posao. Odugovlačenje nas ostavlja nezadovoljnima i s osjećajem da nikad ne završimo ono što smo naumili. U konačnici, nedjelovanje produžava krug okrivljavanja i lošeg učinka.
Kako prevladati odugovlačenje
Prevladavanje odugovlačenja nije lak zadatak, ali s pravim strategijama moguće je smanjiti njegov utjecaj. Evo nekoliko učinkovitih metoda:
- Podijelite zadatke: Umjesto da se suočavate s ogromnim zadatkom, podijelite ga na male korake. To smanjuje tjeskobu i povećava motivaciju.
- Postavite rokove: Ljudska bića najbolje reagiraju na rokove. Postavljanje rokova pomaže vam započeti zadatke na vrijeme.
- Shvatite svoje emocije: Odgađanje je često povezano s potragom za emocionalnim olakšanjem. Prepoznajte te emocije i naučite se nositi s njima.
- Onemogući distrakcije: Isključite društvene mreže i mobilne obavijesti. Ograničite smetnje tijekom radnog vremena.
Odgađanje je moćan neprijatelj koji može pokvariti naše ciljeve ako ne djelujemo na vrijeme. Važno je razumjeti zašto odugovlačimo, prihvatiti da nismo savršeni i početi nešto poduzeti u vezi s tim. Iako to može biti težak proces, kontroliranje odgađanja omogućuje nam da budemo produktivniji, smanjimo stres i poboljšamo svoj život.