Ljudi sjedeći Veći su rizik od oboljevanja i zaraze virusom u usporedbi s onima koji se redovito bave tjelesnom aktivnošću. To je zato što tjelesne vježbe jačaju imunološki sustav, pokrećući bijele krvne stanice učinkovitije kroz tijelo, omogućujući brzu i učinkovitu obranu od virusa i bakterija. Bavljenje sportom održava tijelo u dobrom stanju da se brže suoči s bolestima.
Općenito, ljudi koji održavaju rutinu od vježba Boljeg su zdravlja i manje obolijevaju. Ovo ne znači samo da sport može pomoći u prevenciji a kukati, ali, u određenim slučajevima, može biti i saveznik za njegovo prevladavanje.
Trebate li vježbati kada imate gripu?
Međutim, kada se suočite s ovim pitanjem, odgovor ovisi o tome intenzitet simptoma i vrstu vježbe koju želite raditi. Nisu sve gripe ili prehlade iste i nisu sve vježbe korisne u tim situacijama. Vježbanje s blagim simptomima može biti od pomoći u određenim slučajevima, ali ako ste preagresivni ili ako su simptomi jaki, tjelesna aktivnost može pogoršati situaciju. Dakle, kako odrediti je li prikladno vježbati?
Jedan od najčešćih pristupa je dobro poznati “pravilo vrata”, koje spominju stručnjaci poput istraživača Davida C. Niemana. Ovo pravilo sugerira da ako se simptomi nalaze iznad vrata (začepljenost nosa, blaga bol u grlu, kihanje), umjerena tjelovježba se može izvoditi bez značajnih rizika. Naprotiv, ako se simptomi s tog područja smanjuju (groznica, generalizirani umor, kašalj s prisutnošću sluzi ili rašireni bolovi u mišićima), bolje je obustaviti bilo koju vrstu tjelesne aktivnosti.
Kada izbjegavati vježbanje?
Ako vaše tijelo ima simptome poput groznica, umor ili jaka bol u mišićima, poželjno je izbjegavati vježbanje. Vrućica je pokazatelj da se tijelo bori s infekcijom, pa tjeranje tijela tjelesnom aktivnošću može pogoršati simptome i produžiti oporavak.
Isto tako, ako osjećate nelagodu u prsima ili imate zagušenja značajan, poželjno je odlučiti se za odmor. Guranje tijela pod ovakvim okolnostima moglo bi dovesti do komplikacija, poput ozbiljnijih respiratornih infekcija ili mnogo sporijeg oporavka od očekivanog.
Kada je sigurno vježbati tijekom prehlade?
U slučajevima kada su simptomi blaži, kao npr curenje nosa, sporadično kihanje ili blago nazalna kongestija, možete slijediti rutinu vježbanja, sve dok je umjerena i ne ugrožava oporavak. Hodanje normalnim tempom, lagana vožnja bicikla ili vježbanje joge mogu biti izvrsne mogućnosti da ostanete aktivni bez ugrožavanja zdravlja.
po vratno praviloAko su simptomi samo nazalni ili zahvaćaju gornji dio tijela, vježba može čak pomoći u pročišćavanju dišnih putova i poboljšanju općeg stanja. Međutim, u svim je slučajevima ključno održavati razinu napora umjereno, izbjegavanje aktivnosti koje zahtijevaju prenaprezanje kardiovaskularnog sustava.
Opće mjere opreza pri vježbanju s gripom
- Slušajte svoje tijelo: Ako tijekom vježbanja osjetite da se simptomi pogoršavaju ili se pojavljuju sistemske bolesti (groznica, zimica), odmah prekinite i odmorite se.
- Održavajte hidrataciju: Tijekom prehlade ili gripe hidracija je još važnija nego inače. Tijelo treba dovoljno tekućine za borbu protiv infekcija, a dodatni gubici znojenjem mogu pogoršati simptome.
- Prikladna odjeća i kaput: Odlučite li se trenirati vani, svakako nosite odgovarajuću odjeću koja će vas zaštititi od hladnoće, posebno zimi. Osjetljiva područja poput ruku, glave i vrata trebaju biti dobro pokrivena kako bi se izbjeglo dodatno hlađenje.
- Trajanje i intenzitet: Vježbe bi trebale biti kraće i manje intenzivne nego inače. Završite svoju rutinu prije nego se osjetite iscrpljeno.
Također je važno zapamtiti da bavljenje sportom u zatvorenom prostoru s gripom može predstavljati rizik za druge. Ako se odlučite trenirati, idealno je da to radite na otvorenom ili kod kuće kako ne biste zarazili druge ljude.
Koja je vrsta treninga najprikladnija?
Ako odlučite nastaviti vježbati dok se oporavljate od blage prehlade ili gripe, trebali biste odabrati aktivnosti niskog intenziteta. Evo nekoliko preporuka:
- Hodati: 30-minutna šetnja vani može biti korisna za održavanje tijela aktivnim bez puno napora.
- Sobni bicikl: Lagana vožnja sobnog bicikla omogućuje vam vježbanje bez izlaganja hladnoći ili vjetru, dva čimbenika koji mogu pogoršati simptome.
- Kućni trening: Ako više volite biti kod kuće, možete vježbati joga ili nježne vježbe istezanja koje ne opterećuju kardiovaskularni sustav.
Preporučljivo je izbjegavati vježbe visokog intenziteta kao što su trčanje, dizanje teških utega ili sudjelovanje u timskim sportovima koji zahtijevaju brze pokrete i stvaraju visoku razinu umora.
Kada se vratiti uobičajenoj rutini?
Povratak normalnom vježbanju ovisit će o napretku vašeg oporavka. Slušajte svoje tijelo Bitno je. Nakon što temperatura nestane i simptomi se značajno smanje, možete postupno povećavati intenzitet vježbanja.
Stručnjaci preporučuju da pričekate najmanje dva dana bez značajnih simptoma prije nego što se vratite na intenzivniji režim treninga. Tijekom prvog tjedna oporavka preporučljivo je započeti s laganim vježbama i procijeniti kako tijelo reagira na napor.
Čak i kada simptomi nestanu, tijelo je možda oslabljeno infekcijom. Stoga je važno ne žuriti i dati tijelu dovoljno vremena da se potpuno oporavi.
Sport, bez sumnje, jača imunološki sustav, ali forsiranje u vrijeme bolesti može imati više negativnih nego pozitivnih učinaka. Održavanjem umjerenog i pažljivog pristupa možete olakšati oporavak uz održavanje određene razine tjelesne aktivnosti, sve dok simptomi nisu ozbiljni.