Malarija je najrasprostranjenija bolest na svijetu, koji pogađa oko 300 milijuna ljudi u više od 90 različitih zemalja. Također je jedno od najpoznatijih i najstarijih. U odnosu na potonje, procjenjuje se da zaražava ljude tijekom svoje povijesti, odnosno više od 50.000 XNUMX godina.
Riječ malarija dolazi iz srednjovjekovnog talijanskog i znači "loš zrak", jer se povezuje sa stajaćom vodom, iako je odgovorna osoba za ugriz zaraženi komarac Anopheles, koji ubrizgava parazite (nazvane sporozoiti) koji krvlju putuju u jetru. Kad su tamo, sazrijevaju i mijenjaju oblik, postajući merozoiti, koji se vraćaju u krvotok i inficiraju crvene krvne stanice. Unatoč svemu tome, ako se ugovore hitna hospitalizacija, prognoza je u većini slučajeva dobra.
Razumijevanje prijenosa malarije
Proces prijenosa malarije počinje ubodom ženke komarca roda anofeles. Komarci iz ovog roda jedini su sposobni prenijeti malariju jer jedini unose krv u količini potrebnoj za razvoj parazita u tijelu. Znanstveno se pokazalo da životni ciklus komaraca i okolišni uvjeti igraju ključnu ulogu u prijenosu.
The simptomi malarije to su jeza, bolovi u zglobovima, glavobolja i povraćanje. U težim slučajevima pacijenti mogu patiti od žutice, zatajenja bubrega, anemije, pa čak i u komu.
Globalni utjecaj malarije
Oko 90 posto svih slučajeva malarije u svijetu javlja se u tropima i subsaharskim zemljama. Ova bolest ima posebnu učestalost u Indiji, Brazilu, Afganistanu, Šri Lanki, Tajlandu, Indoneziji, Vijetnamu, Kambodži i Kini. Upravo u tim zemljama većina između 1 i 1.5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje koja uzrokuje malariju.
Globalno su se pojačali napori u borbi protiv malarije. Prema WHO-u, 2022. godine bit će 249 milijuna slučajeva i 608,000 85 smrtnih slučajeva povezanih s malarijom u 19 zemalja. Utjecaj pandemije COVID-XNUMX dodao je dodatne probleme koji su umanjili napore kontrole u mnogim zemljama. Unatoč tim izazovima, učinkoviti odgovori su održani kako bi se izbjegao daljnji gubitak kontrole.
Liječenje i otpornost na lijekove
Malarija, iako se može spriječiti i izlječiti, počela se suočavati s ozbiljnim izazovom s porastom otpornosti na lijekove. Glavni tretman protiv P. falciparum ostaje kombinacija na bazi artemisinina, poznata kao TCA. Međutim, u nekim regijama, posebice u jugoistočnoj Aziji i Africi, otkrivena je otpornost na artemisinin, što predstavlja veliki problem za kontrolu bolesti.
Otpornost na lijekove protiv malarije nije novi problem. Nekoliko generacija lijekova, kao što su klorokin i sulfadoksin-pirimetamin, više nisu učinkoviti protiv nekih sojeva parazita. Zato je praćenje liječenja prioritet WHO-a i drugih međunarodnih zdravstvenih organizacija.
Napredak u prevenciji malarije
Jedan od glavnih oblika zaštite od malarije je prevencija ugriza komarca Anopheles. Korištenje mreža tretiranih insekticidom ostaje jedna od najučinkovitijih mjera, posebno u regijama gdje je prijenos malarije čest. Također se koriste repelenti protiv komaraca, zaštitna odjeća i unutarnja fumigacija rezidualnim insekticidima.
Pojava komaraca anofeles otporan na neke insekticide komplicirao je preventivne napore. To je dovelo do upotrebe mreža protiv komaraca u kombinaciji s piretroidima i piperonil butoksidom (PBO), koji nude veću učinkovitost. Međunarodne organizacije nastavljaju tražiti nova rješenja za borbu protiv otpora.
El uso cjepiva protiv malarije postaje sve važniji u naporima za iskorjenjivanje malarije. Od listopada 2021. WHO preporučuje korištenje cjepiva RTS,S/AS01 kod djece koja žive u područjima s umjerenim ili visokim prijenosom parazita P. falciparum. Godine 2023. uvedeno je novo cjepivo, R21/Matrix-M, što je pobudilo nade u dugoročnu kontrolu bolesti.
Praćenje i nadzor
Kontrola malarije nije samo stvar učinkovitih tretmana. Neophodan je epidemiološki nadzor, uključujući prikupljanje i analizu podataka o oboljelima i umrlima. To omogućuje zemljama da prilagode svoje strategije stvarnosti bolesti u određenim područjima.
Programi kao što je Globalna tehnička strategija Svjetske zdravstvene organizacije za malariju 2016.-2030. nastoje smanjiti učestalost i smrtnost od malarije za najmanje 90% do 2030. Nadzor također omogućuje prepoznavanje novih prijetnji, poput otpornosti na lijekove, promjena u obrascima komaraca i masovnih epidemija.
Malarija i klimatske promjene
Klimatske promjene mogle bi imati značajan utjecaj na distribuciju i prijenos malarije. Rastuće globalne temperature, zajedno s promjenama u obrascima padalina i vlažnosti, stvaraju nova područja osjetljiva na prijenos malarije na većim nadmorskim visinama, područja koja prije nisu bila pogođena.
Procjenjuje se da bi globalno zatopljenje moglo dovesti do povećanja dugovječnosti komaraca i ubrzanja životnog ciklusa komaraca. Plasmodium unutar vektorskog kukca. Posljedično, očekuje se da će se malarija proširiti na nova područja, utječući na stanovništvo koje nije spremno boriti se protiv bolesti. Bitno je da napori protiv malarije uzmu u obzir te buduće scenarije rizika.
Nedavni napredak u dijagnostičkim alatima, poboljšani tretmani, novi lijekovi u razvoju i obećanje učinkovitog cijepljenja obnovili su nadu u borbi protiv malarije. Međutim, napori nadziranja, prevencije i kontrole moraju se nastaviti kako bi se spriječilo da malarija nastavi odnositi živote. Kombinacija znanstvenih istraživanja, pristupa pravovremenim tretmanima i međunarodne suradnje bit će ključna za iskorjenjivanje malarije u narednim desetljećima.