Prema najnovijem izvješću o stanju razvoja širokopojasnog interneta u svijetu od strane Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU), 67% svjetske populacije ima pristup internetu. To predstavlja značajan rast u usporedbi s prethodnim godinama, kada je 2012. samo 32,5% svjetske populacije pristupilo webu.
Najpovezanije zemlje Oni su i dalje oni iz sjeverne Europe. Ova se povlastica temelji na dobrom razvoju tehnološke infrastrukture i javnih politika usmjerenih na smanjenje digitalnog jaza. Zemlje poput Island, Norveška, Nizozemska, Švedska, Luksemburg, Danska Finska ostaje na vrhu s preko 90% stanovništva spojenog na internet. Druge europske zemlje poput Njemačka (83%), Ujedinjeno Kraljevstvo (82%) i Francuska (80%) ističe se i na svjetskoj ljestvici povezivosti. u Aziji, Južna Koreja nastavlja sjati s 85% svoje populacije povezano, dok Japan Usko ga prati s 80% aktivnih korisnika na webu.
Povezivost u Latinskoj Americi
Što se tiče Latinske Amerike, Čile Vodi u regiji s 53,9% stanovništva s pristupom internetu, prema podacima ITU-a. Slijede ga Brazil (45%), Panama (42.7%) i Kostarika (42.1%). Iako je rast konstantan, digitalni jaz još uvijek je latentni problem u regiji, posebice u ruralnim područjima gdje je pristup internetu znatno slabiji.
Digitalni jaz i globalne nejednakosti
Pristup Internetu nije ravnomjerno raspoređen u cijelom svijetu. ITU izvješće to naglašava Afrika I dalje je kontinent s najmanje povezanim ljudima, s prosjekom od 37% u 2023. godini. Zbog tog zaostajanja regija je daleko od prilika koje nudi digitalni svijet, od online obrazovanja do e-trgovine i osnovnih digitalnih zdravstvenih usluga. zemlje s niskim dohotkom, Internet korisnika ne samo da je sve manje, već oni koji imaju pristup mreži u prosjeku koriste manje podataka i imaju sporije veze. U tim zemljama fiksni i mobilni širokopojasni ugovori koštaju puno više u usporedbi s lokalnim prihodima, produžujući digitalnu isključenost.
Infrastrukturne barijere i nedostatak ulaganja ključni su čimbenici ove nejednakosti. Istodobno, kako u ruralnim područjima tako iu ranjivim zajednicama u razvijenim zemljama, i dalje postoji digitalni jaz. U urbanim područjima 81% stanovnika koristi internet, dok u ruralnim područjima taj postotak pada na 50%, navodi ITU.
Mobilna širokopojasna veza i uspon 5G
Kako bi smanjili ove razlike, nekoliko zemalja i međunarodnih organizacija poduzelo je projekte za uvođenje infrastrukture velikih brzina, kao što je 5G mreža5G se širi na sve više regija. Postaje jedna od najperspektivnijih tehnologija za rješavanje rastuće potražnje za podacima i brzinama prijenosa. Prema podacima GSMA-e, očekuje se da će do 2030. godine više od 56% svjetske populacije imati pokrivenost 5G mrežom. Kina je jedna od pionirskih zemalja u implementaciji ove nove generacije mreža, što je omogućilo povećanu pokrivenost i smanjenje ograničenja starijih tehnologija. Međutim, izazov ostaje osigurati da ova infrastruktura dosegne i ruralna područja i udaljene zajednice, prvenstveno u zemljama u razvoju.
Važnost digitalne pismenosti
Uz tehnološke barijere, postoji i ljudska barijera: nedostatak znanja za učinkovito korištenje interneta. ITU napominje da je digitalna nepismenost ključni problem u zemljama u razvoju. Programi obuke za digitalne vještine i dalje su ključni, ne samo za učenje korištenja tehnologije, već i za njezino maksimalno korištenje. Oko 47% zemalja u razvoju ima politike za poboljšanje digitalnih vještina svog stanovništva, ali napredak je i dalje spor. Nepovezani korisnici obično su starije osobe, žene u ruralnim zajednicama, osobe s invaliditetom ili osobe s niskim primanjima.
Kako povezanost utječe na gospodarski rast?
La Smislena univerzalna povezanost Pristup internetu postao je ključni cilj za organizacije poput UN-a i međuvladinih institucija. Pristup internetu ne samo da poboljšava kvalitetu života pružajući nove obrazovne i mogućnosti zapošljavanja, već ima i izravan utjecaj na gospodarski rast nacije. Riječima Doreen Bogdan-Martin, glavne tajnice ITU-a, “Povezivanje svih jedna je od najvažnijih misija za održivu budućnost.” Nedavne studije pokazuju da se za svakih 10% povećanja penetracije širokopojasnog interneta bruto domaći proizvod (BDP) zemlje može povećati i do 1,5%, posebno u zemljama u razvoju koje sve više ovise o digitalnoj trgovini i razvoju telekomunikacija. U tom smislu, javne politike koje potiču tehnološka ulaganja i stvaranje naprednije infrastrukture ključne su za smanjenje jaza između zemalja i osiguravanje da više ljudi ima koristi od digitalnog gospodarstva. Pandemija COVID-19 pokazala je u kojoj je mjeri povezivost ključna za održavanje aktivnosti gospodarstava, promicanje rada na daljinu i učenja na daljinu. Kako se krećemo u nadolazeća desetljeća, potražnja za internetskim uslugama nastavit će rasti, postavljajući nove izazove kako bi se osiguralo da svi na planetu imaju pristup mreži. To uključuje ne samo proširenje širokopojasne infrastrukture već i razvoj novih tehnologija, kao što su Wi-Fi 7 i LiFiOve tehnologije obećavaju revolucionirati brzinu i dostupnost povezivosti. U konačnici, napredak prema pravednoj globalnoj povezivosti je kontinuirani proces i iako su napredci vidljivi, još je dug put prije nego što svi na planetu mogu uživati u prednostima povezanog svijeta.