La etika To je pojam koji dolazi od grčke riječi 'ethos'. U početku je to značilo 'mjesto stanovanja'. S vremenom se njegovo značenje razvilo u označavanje 'karaktera' ili 'načina postojanja'. Trenutno je etika grana filozofije koja proučava načela koja usmjeravaju ljudsko ponašanje prema onome što je ispravno ili pogrešno, kako bi se promicalo idealno društvo.
Etika nije samo apstraktna teorija, već duboko utječe na naše svakodnevne odluke, kako osobne tako i poslovne. Zapravo, ono utječe na svako naše djelovanje, jer nas poziva da razmislimo o tome činimo li pravu stvar ili ne u svom životu i profesiji.
S druge strane deontologija, čije etimološko podrijetlo također dolazi iz grčkog ('deontos', što znači 'dužnost'), usredotočuje se na moralne obveze. Konkretno, deontologija uspostavlja standarde koji definiraju dužnosti i odgovornosti stručnjaka u obavljanju njihovih funkcija. Iako se često brkaju, etika i deontologija uglavnom se razlikuju po području primjene i fokusu: dok je etika skup načela usmjerenih na dobro, deontologija je skup pravila koja se moraju slijediti na temelju profesionalne dužnosti.
Definicija etike i njezina obilježja
Etika je, u svojoj biti, normativna znanost koja proučava principe koji upravljaju ljudskim ponašanjem. Za razliku od morala, koji se odnosi na norme koje nameće društvo, etika se odnosi na unutarnja načela koja svaki pojedinac uspostavlja kako bi djelovao ispravno. Ključni aspekt etike je to što ona ne nameće vanjska pravila, već svaka osoba slobodno odlučuje što je ispravno, a što loše.
S filozofskog gledišta, etiku su stoljećima analizirali veliki mislioci. Zapravo, klasični autori kao npr Aristotel Drže da se dobro postiže osobnim razvojem i težnjom za srećom. Za Descartes, ljudsko biće je odgovorno za svoje postupke kroz upravljanje svojom voljom, i samo kroz ovladavanje emocijama kao što su ljubav, mržnja ili radost može težiti punom životu. Sokrat Također je istaknuo važnost vrline, opisujući zlo kao posljedicu neznanja.
U modernosti, teorije o Freudova psihoanaliza Također su utjecali na etičke studije. Freud je tvrdio da su mnoge naše etičke odluke pod utjecajem ranih iskustava, poput onih doživljenih u djetinjstvu. Odnosno, proživljena iskustva mogu odrediti način na koji djelujemo i kako se pridržavamo vrijednosti naučenih tijekom obuke.
Etika stoga igra ključnu ulogu u našoj osobnoj evoluciji, našem ponašanju i našoj interakciji s društvom.
Primjeri etičkih pravila
- Zdravstveni djelatnici moraju održavati liječnička povjerljivost, odnosno neotkrivanje podataka o pacijentima bez njihova pristanka.
- Odvjetnici imaju profesionalna tajna, što implicira da ne smiju otkrivati podatke o svojim klijentima bez njihovog izričitog pristanka.
- Službenici za provođenje zakona, kao i policajci, moraju koristiti svoju ovlast bez korištenja svog položaja za osobnu korist.
Ove vrste pravila proizlaze prirodno iz etičkog polja, budući da su sami stručnjaci ti koji, na temelju svog karaktera i obuke, odlučuju slijediti ih za dobrobit skladnog društvenog suživota.
Deontologija: teorija dužnosti
U profesionalnom kontekstu, deontologija je disciplina zadužena za proučavanje pravila koja upravljaju ponašanjem stručnjaka. Ove standarde utvrđuje deontološki kodovi svake profesije. Etički kodeks utvrđuje etičke osnove na kojima stručnjaci moraju obavljati svoj posao.
Važno je napomenuti da deontologija ne ostavlja moralne odluke individualiziranim kao što to obično čini etika. Dok je etika više subjektivna, deontologija je više normativne prirode i provodi se na objektivniji način.
Jeremy Bentham, jedan od glavnih eksponenata deontologije, objasnio je da dok je etika usmjerena prema onome što je moralno ispravno ili pogrešno iz perspektive pojedinca, deontologija je usmjerena prema dužnostima koje se moraju usvojiti na profesionalnoj razini kako bi se povećala dobrobit. Ove profesionalne dužnosti, kada se prekrše, mogu dovesti do sankcija unutar profesionalnog sektora, izravno utječući na učinak njegovih članova.
Stručne institucije su te koje kreiraju i upravljaju ovim deontološkim kodeksima. Primjeri se kreću od liječničkih udruga do udruga pravnika, inženjera i novinara. Ovi kodeksi utvrđuju deontološka pravila koja se moraju poštivati u svakoj profesiji, popraćena sankcijama u slučaju nepoštivanja.
Primjeri deontoloških standarda
- U medicini, profesionalna tajna Temeljna je dužnost zaštititi povjerljive informacije o pacijentu.
- Novinari moraju provjeriti istinitost informacija prije nego što ih objavite, uvijek čuvajući njihov etički integritet.
- U pravnom polju odvjetnici moraju uvijek zadržati povjerljivost svojih klijenata, jer je njegova funkcija zastupati ih na najpošteniji način.
Razlike između etike i deontologije
Moguće je da se u nekim kontekstima etika i deontologija preklapaju, ali obje imaju različita i važna područja djelovanja. U profesionalnom području deontologija ima temeljnu ulogu jer postavlja jasna i objektivna pravila o tome koje je ponašanje dopušteno, a što zabranjeno ili ne preporučljivo.
Naprotiv, etika je više subjektivan skup načela koje svaki pojedinac usvaja na temelju svojih osobnih vrijednosti. Često je fleksibilnija od deontologije, dopuštajući osobi da odabere što je moralno ispravno u svom životu. Općenito, razlike se mogu sažeti na sljedeći način:
- Etika: Usmjeren na dobro, bez fiksnih regulatornih osnova. Usredotočuje se na pojedinačne subjektivne principe, a ne nužno nametnuta pravila.
- Deontologija: Vođen dužnošću. Temelji se na kodeksima i standardima kojih se treba pridržavati, posebice u profesionalnom području. Ima više normativnu i sankcionirajuću prirodu.
Međutim, važno je prepoznati da oba pristupa nisu isključiva ili suprotna, već komplementarna. Etika nadahnjuje ljude da djeluju s integritetom kada ne postoje pravila koja je nameću. S druge strane, deontologija osigurava održavanje visokog profesionalnog standarda.
Posljedice deontološke nepridržavanja
Nepoštivanje deontoloških pravila ima eksplicitne i jasne posljedice. Kada profesionalac prekrši etički kodeks, može se suočiti sa sankcijama u rasponu od novčanih kazni do gubitka prava na obavljanje svoje profesije.
Na primjer, ako liječnik prekrši načelo povjerljivosti, mogao bi se suočiti sa sankcijama svoje strukovne udruge i pravnim posljedicama. S druge strane, etičko kršenje, bez normativne podrške, možda neće imati formalne posljedice osim društvene ili osobne kritike.
The Profesionalna udruženja Oni igraju ključnu ulogu u reguliranju primjene i poštivanja etičkih kodeksa. Oni su odgovorni osigurati da svi njihovi profesionalni članovi djeluju u okvirima prihvaćenim u društvu.
Svaki profesionalni sektor, bilo medicina, pravo ili novinarstvo, ima svoj etički kodeks i sustav sankcija za profesionalce koji se ne pridržavaju utvrđenih standarda.
Primjena etike i deontologije u obrazovanju
U svijetu obrazovanja i etika i deontologija imaju temeljnu ulogu. Učitelji ne samo da moraju ispunjavati svoje profesionalne obveze, već moraju biti uzori etičkog ponašanja učenicima. Prema Michel Fariña (2000.), obrazovanje je prostor u kojem nastaju različiti etički sukobi iz odnosa nastavnika i učenika.
Etičke vrijednosti dopuštaju učiteljima da se bave ne samo tehničkim aspektima nastave, već i drugim društvenim i emocionalnim aspektima. To znači da učitelj mora ići iznad svojih odgovornosti i djelovati kao primjer učenicima kako bi on ili ona učinkovito usađivao etičke vrijednosti.
Na komplementaran način, deontološki kodeksi za nastavnike također detaljno opisuju odgovornosti prema njihovim kolegama i obrazovnoj zajednici. Načela kao što su poštivanje ljudskih prava, jednakosti i pravde temeljna su za jamčenje pozitivne obrazovne klime.
Učitelj može imati akademsko obrazovanje, ali njegova ili njezina priprema za etičke kompetencije također je ključna za suočavanje sa svakodnevnim dilemama koje se pojavljuju u akademskim okruženjima.
Potreba za etikom i deontologijom u globaliziranom svijetu
S pojavom sve više međusobno povezanog i globaliziranog svijeta, jasno je da su i etika i deontologija ključni za osiguranje ravnoteže između individualnih prava i društvenih dužnosti.
Važno je napomenuti da bi bez jasne etike ili učinkovite deontologije određene profesionalne i društvene aktivnosti mogle biti pogođene korupcijom, zlouporabom ovlasti ili gubitkom povjerenja javnosti. Iz tog su razloga deontološki kodeksi ključni u profesionalnim okruženjima, jer reguliraju ponašanja tako da su usklađena s etičkim vrijednostima i društvenim blagostanjem.
Etika je, sa svoje strane, i dalje svjetlo vodilja koje vodi ljude u donošenju odluka izvan nametnutih normi, nadahnjujući ih da djeluju ispravno čak iu onim kontekstima u kojima ne postoje jasna pravila.
Oba koncepta igraju ključnu ulogu u stvaranju pravednijeg, ravnopravnijeg i skladnijeg društva. Oni moraju biti prisutni u svakom aspektu ljudskog ponašanja kako bi promicali zdraviji suživot među ljudima.
Konačno, važno je upamtiti da etika nije samo individualno pitanje niti je deontologija isključiva za profesionalce. Oba pojma prisutna su u svakodnevnom životu svake osobe, kao vodič za donošenje primjerenih odluka za dobrobit sebe i ostatka društva.