Tijekom nekoliko trenutaka u našim životima mogli smo čuti o proteini u nekoliko navrata, no sigurno vam do sada nije baš jasno koje su njegove osnovne karakteristike. Kako bi vam bilo jasno koje su karakteristike proteina, ovdje vam predstavljamo sve što trebate znati o njima.
Prije svega, proteine možemo definirati kao makromolekule aminokiselina koji obavljaju glavne funkcije u ljudskom tijelu i prisutni su u hrani koju konzumiramo u okviru a zdrava dijeta. Ove hranjive tvari neophodne su za održavanje zdravlja kože, mišića, žlijezda i drugih organa koji čine naše tijelo.
Što su proteini?
Proteini su složene strukture sastavljene od lanaca aminokiselina koje su temelj gotovo svih temeljnih bioloških procesa. Sastoje se od ugljika, vodika, kisika, dušika i u nekim slučajevima, drugih elemenata kao što su sumpor i fosfor.
Postoji više od 20 vrsta aminokiselina, podijeljenih na esencijalne aminokiseline (one koje tijelo ne može samo sintetizirati i moraju se dobiti iz izvora hrane) i neesencijalne aminokiseline (koje tijelo može proizvesti).
- Osnove: histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin.
- Nebitno: alanin, arginin, asparagin, cistein, glutamin, glicin, prolin.
Bjelančevine su vitalne za strukturu i funkcioniranje ljudskog tijela, stoga ih je potrebno uključiti u uravnoteženu prehranu. Tijelu je potrebna dnevna količina proteina koja varira ovisno o dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti, među ostalim čimbenicima.
Funkcije proteina
Proteini obavljaju široku paletu vitalnih funkcija u tijelu:
- Strukturni: Oni su dio strukture staničnih membrana, tkiva i organa ljudskog tijela. Primjeri strukturnih proteina uključuju kolagen, odgovoran za čvrstoću kože, i keratin, koji je dio kose i noktiju.
- Enzimski: Mnogi proteini djeluju kao enzimi, biološki katalizatori koji povećavaju brzinu kemijskih reakcija u tijelu. Primjer su probavni proteini koji pomažu u razgradnji hrane.
- Regulatorno: Regulacijski proteini, poput inzulina, kontroliraju metaboličke procese i ravnotežu tjelesnih tekućina.
- obrambena: Antitijela, koja su dio imunološkog sustava, su proteini koji brane tijelo od vanjskih infekcija.
Važnost aminokiselina
Kao što je spomenuto, aminokiseline su temeljne komponente proteina. postoje 20 vrsta aminokiselina međusobno povezani u duge lance kako bi formirali specifične proteine. Redoslijed i kombinacija ovih aminokiselina određuje strukturu i funkciju svakog pojedinog proteina.
Klasifikacija aminokiselina:
- Osnove: Tijelo ih ne proizvodi pa ih moramo unositi prehranom.
- Nebitno: Tijelo ih može sintetizirati.
- Uvjeti: Oni su neophodni u vrijeme stresa ili bolesti.
Esencijalne aminokiseline mogu se dobiti hranom životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja) i biljnog podrijetla (soja, orašasti plodovi, mahunarke).
Klasifikacija proteina
Bjelančevine se mogu klasificirati prema obliku i biološkoj vrijednosti, odnosno prema tome kako ih tijelo koristi i sadrže li esencijalne aminokiseline u dobrim količinama.
- Jednostavni proteini: Sastoji se samo od aminokiselina.
- Konjugirani proteini: U kombinaciji s drugim elementima kao što su lipidi ili ugljikohidrati.
Biološka vrijednost bjelančevina
Biološka vrijednost proteina odnosi se na to koliko ga tijelo učinkovito koristi. Proteini životinjskog podrijetla, poput mesa i jaja, općenito imaju veću biološku vrijednost, dok oni biljnog podrijetla, poput mahunarki, imaju manju biološku vrijednost.
Na primjer:
- Visoka biološka vrijednost: prisutan u mesu, jajima, ribi.
- Prosječna biološka vrijednost: Ima ih u žitaricama i mahunarkama.
- Niska biološka vrijednost: prisutan u povrću i nekom voću.
Važnost adekvatne konzumacije proteina
Ljudsko tijelo zahtijeva dovoljan dnevni unos proteina. Procjenjuje se da prosječna odrasla osoba treba između 0.8 do 1 gram proteina po kilogramu tjelesne težine, ovisno o čimbenicima kao što su razina tjelesne aktivnosti, spol, dob i zdravstveno stanje.
- Sportaši mogu trebati do 2 grama po kilogramu.
- Djeca, adolescenti i trudnice često trebaju dodatne količine proteina za pravilan razvoj.
Nedostatak proteina može rezultirati gubitkom mišićne mase, lošom tjelesnom izvedbom i povećanom osjetljivošću na infekcije.
Znakovi nedostatka proteina
Nedostatak proteina može uzrokovati niz problema u tijelu, kao što su:
- Gubitak mišićne mase.
- Povećan rizik od infekcija.
- Slabi nokti i suha koža.
- Trošenje organa i tkiva.
- Problemi s rastom kod djece.
Izvori proteina u hrani
Izvori proteina mogu se svrstati u dvije velike skupine: životinjskog i biljnog podrijetla.
- Životinjsko porijeklo: Meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi.
- Biljno porijeklo: Mahunarke, soja, orasi i žitarice.
U uravnoteženoj prehrani preporučljivo je kombinirati životinjske i biljne izvore za dobivanje svih potrebnih aminokiselina.
Višak proteina u prehrani
Konzumacija viška proteina, posebice onih životinjskog podrijetla, može imati negativne učinke na zdravlje, poput povećanja razine kolesterola i preopterećenja bubrega. Tijelo ne skladišti višak proteina, pa troši ono što je potrebno, a ostatak se odbacuje ili pretvara u energiju.
Važno je konzumaciju proteina prilagoditi energetskim potrebama organizma kako bismo izbjegli dugoročne zdravstvene probleme.
Proteini su neophodni za rast, razvoj i održavanje ljudskog tijela. Osiguravanje odgovarajućeg unosa putem uravnotežene prehrane ključno je za zdrav život.