Talijanski astronom Galileo Galilei, jedna od najinovativnijih ličnosti u povijesti znanosti, napravio je velike pomake koji će promijeniti pogled na kozmos prihvaćen do njegova vremena. Godine 1611. papinskom je dvoru predstavio svoj prvi teleskop, koji je sam izradio, čime je otvorio novu eru u astronomiji. Međutim, njegov odnos s Crkvom postao je konfliktan zbog otkrića i teorija koje su dovele u pitanje prihvaćene dogme.
S ovim teleskopom Galileo je otkrio nebeska tijela kakva dosad nisu viđena, poput Jupiterovih mjeseca, Venerinih faza ili nepravilnosti na Mjesečevoj površini, što je pokazalo da nebo nije nepromjenjivo kako se do tada vjerovalo. Ali ono što je doista oslobodilo napetost bila je njegova podrška Kopernikovoj teoriji, koja je tvrdila da Zemlja nije središte svemira, već se okreće oko Sunca.
Galileo i njegovo otkriće astronomskog teleskopa
Godine 1609. Galileo je napravio svoj prvi teleskop na temelju opisa instrumenta koji se koristio u Nizozemskoj za promatranje udaljenih objekata. Iako nije stvorio teleskop, Galileo je bio prvi koji ga je koristio za promatranje neba i izvođenje znanstvenih zaključaka. Taj mu je izum omogućio važna astronomska otkrića.
Dana 7. siječnja 1610. Galileo je prvi promatrao Jupiterove mjesece, proturječivši geocentričnom modelu da se sva nebeska tijela okreću oko Zemlje. Četiri mjeseca kasnije objavio je svoj rad Sidereus Nuncije (The Messenger of the Stars), gdje je opisao Jupiterove mjesece i mjesečeve kratere, pobijajući tako uvjerenja aristotelovske astronomije.
Prvo upozorenje Crkve 1616
Crkva je već 1616. s podozrenjem gledala na Galileova otkrića, koja su išla u prilog Kopernikovom heliocentričnom modelu, prema kojemu se Zemlja i planeti okreću oko Sunca je pozvan u Rim da se pojavi pred sudom inkvizicije.
Iako ovom prilikom nije osuđen, naređeno mu je da odustane od obrane heliocentrizma. Galileo je pristao da neće javno poučavati ovu teoriju, iako nikada nije prestao vjerovati u njezinu znanstvenu valjanost i nastavio je svoja istraživanja privatno.
Sukob doseže svoj vrhunac: 1632. i Dijalog o dva najveća svjetska sustava
Godine 1632. Galileo je objavio svoje najpoznatije djelo, Dijalog o dva najveća svjetska sustava, napisan u obliku razgovora između tri lika: jedan je branio Ptolomejev geocentrični sustav, drugi Kopernikov heliocentrični sustav, a treći je funkcionirao kao nepristrani posrednik. Iako je Galileo tvrdio da je djelo nepristrano, lik koji je branio ptolemejski model, zvan Simplicio, prikazan je kao nesposoban i bez razuma.
Ova je knjiga izazvala bijes Crkve i 1633. Galileo je ponovno pozvan pred inkviziciju.
Galilejevo suđenje pred inkvizicijom
Na suđenju 1633. Galileo je optužen za herezu, uglavnom zato što je prekršio naredbu da se ne brani heliocentrizam. Iako su mu prijetili mučenjem, nikada mu nije bio podvrgnut. Naposljetku, da bi izbjegao strožu kaznu, Galileo je bio prisiljen javno odustati od svojih stavova.
Nakon svog odricanja, Galileo je navodno promrmljao poznatu rečenicu "Eppur si muove" ("A ipak se kreće"), iako ne postoje povijesni dokazi koji bi poduprli ovu tvrdnju. Nakon suđenja, Galileo je osuđen na kućni pritvor, kaznu koju je služio u svojoj vili u Arcetriju, u blizini Firence.
Njegovi posljednji dani i njegova ostavština
Tijekom posljednjih godina svog života, Galileo je nastavio pisati dok je bio u kućnom pritvoru. Unatoč sljepoći koja ga je pogodila u posljednjim godinama života, dovršio je svoje djelo Govori i matematičke demonstracije o dvije nove znanosti, gdje je razvio temelje moderne fizike.
Umro je 1642. godine, no njegova ostavština kao znanstvenika nastavila je rasti tijekom vremena, pa se danas smatra jednim od utemeljitelja moderne znanstvene metode.
Godine 1979. papa Ivan Pavao II. naložio je reviziju suđenja Galileu, a 1992. Crkva je službeno priznala pogreške učinjene u njegovoj osudi.
Galileov slučaj stoljećima je bio izvor kontroverzi i na mnogo načina simbolizira sukob između znanosti i religije. Međutim, tijekom godina i znanost i Crkva izvukle su pouke iz ovog incidenta, a danas Vatikan promiče znanost kroz vlastiti Astronomski opservatorij.
Tijekom života Galileo se suočavao s brojnim izazovima, no njegova ustrajnost i uvjerenje u potrazi za istinom promijenili su povijest. Danas je zapamćen kao pionir moderne znanosti i ključna osoba u odnosu vjere i znanosti.