Plankton je jedna od najvažnijih komponenti u našim oceanima, jezerima i rijekama. Kad bismo mikroskopom pregledali vodeno tijelo, otkrili bismo nevjerojatnu raznolikost planktonskih organizama koji lebde među strujama i valovima. Ovi sićušni organizmi osnova su cjelokupnog vodenog života, od najmanjih bića do velikih morskih sisavaca, a njihova važnost nije ograničena samo na morski ekosustav; Oni također igraju ključnu ulogu u regulaciji klime i stabilnosti kopnenih ekosustava.
Plankton se dijeli u dvije velike skupine: fitoplankton koji se sastoji od fotosintetskih organizama koji proizvode kisik i zooplankton koji se hrani fitoplanktonom i služi kao hrana drugim vodenim bićima. Unatoč svojoj maloj veličini, plankton nije samo ključan u prehrambenom lancu, već i u ublažavanju klimatskih promjena apsorbirajući velike količine ugljičnog dioksida.
Što je plankton i koje je njegovo podrijetlo?
Pojam plankton Potječe od grčke riječi "planktos", što znači "lutalica" ili "lutalica". Ovo ime savršeno opisuje ove mikroskopske organizme koji se ne mogu sami kretati i za kretanje ovise o vodenim strujama. Njemački znanstvenik Victor Hensen prvi je upotrijebio taj izraz 1887. za ovu plutajuću zajednicu vodenih organizama koji nastanjuju i oceane i slatke vode.
Iako je većina planktona mikroskopska, postoje neki koji mogu doseći veće veličine, poput meduza. Zbog raznolikosti vrsta, procjenjuje se da u oceanima dosežu brojke u bilijunima, a njihova je prisutnost još veća u hladnim morima daleko od ekvatora.
Klasifikacija planktona
Plankton se uglavnom klasificira prema njihovoj prehrani i veličini. Ovdje ćemo detaljno opisati glavne vrste:
- Fitoplankton: Ovo je biljni plankton koji fotosintezom proizvodi vlastitu hranu. Među njegovim najzastupljenijim komponentama nalazimo jednostanične alge, dijatomeje i cijanobakterije. Fitoplankton je neophodan jer uvelike doprinosi proizvodnji više od 50% kisika koji udišemo.
- zooplankton: To je skupina malih životinja koje plutaju prepuštene na milost i nemilost strujama. Sastoji se od organizama poput kopepoda i meduza, kao i od riba i ličinki rakova. Ova vrsta planktona hrani se fitoplanktonom i izvor je hrane mnogim ribama i morskim sisavcima.
- Bakterioplankton: Sastavljeni od bakterija, ovi organizmi imaju ključnu ulogu u razgradnji organske tvari i recikliranju hranjivih tvari, omogućujući ponovnu upotrebu elemenata kao što su ugljik, dušik i fosfor.
- Virioplankton: Vodeni virusi koji igraju ulogu u regulaciji planktonske raznolikosti i također u biogeokemijskim ciklusima.
Biogeokemijski ciklusi i 'biološka ugljikova pumpa'
Plankton igra temeljnu ulogu u biogeokemijski ciklusi, posebno u ciklusu ugljika. Tijekom procesa fotosinteze, fitoplankton hvata ugljični dioksid iz atmosfere, pretvarajući ga u organsku tvar. Kada umru, mnoge od tih stanica fitoplanktona potonu na dno oceana, odnoseći sa sobom uhvaćeni ugljik, poznat kao "biološka ugljikova pumpa". Ovaj mehanizam je neophodan za ublažavanje učinaka klimatskih promjena, jer učinkovito uklanja velike količine CO₂ iz atmosfere.
Zooplankton, hraneći se fitoplanktonom, također doprinosi ovim ciklusima. Dio ugljika koji konzumirate udiše se i vraća u vodu kao CO₂, dok se drugi dio pretvara u otpad koji na kraju također tone.
Ekološki značaj planktona
El plankton Ne samo da je osnovni stup hranidbenog lanca vodenih ekosustava, već ga njegov utjecaj na klimu i ribolovne resurse čini bitnim elementom za život na planetu. Putem fotosinteze, fitoplankton smanjuje razinu ugljičnog dioksida u atmosferi i stvara kisik, izravno pridonoseći stabilnosti globalne klime i zdravlju vodenih ekosustava.
Zooplankton također ima važnu ulogu obavljajući vertikalne migracije u potrazi za hranom. Ova kretanja, koja mogu doseći i do 500 metara dubine, omogućuju preraspodjelu hranjivih tvari kroz cijeli vodeni stupac, što pogoduje vrstama koje žive u dubinama.
Utjecaj mikroplastike na plankton
Jedan od najvećih izazova s kojima se danas suočava plankton je kontaminacija mikroplastika. Ove sićušne fragmente, manje od pet milimetara, proguta zooplankton i uključi ih u vodeni hranidbeni lanac. Osim toga, mikroplastika može ometati fotosintetske procese fitoplanktona blokiranjem sunčeve svjetlosti, čime se smanjuje njihova sposobnost proizvodnje kisika.
Plankton kao bioindikator kvalitete vode
Plankton je a bioindikator, što znači da se njegova prisutnost ili odsutnost može koristiti za procjenu kvalitete vode. Na primjer, kladocerske vrste kao što je Daphnia izuzetno su osjetljive na zagađivače, a njihov nestanak može biti prvi znak za uzbunu u vezi s degradacijom okoliša.
Uloga planktona u regulaciji klime
Osim svoje uloge u hranidbenom lancu i biogeokemijskim ciklusima, plankton igra ključnu ulogu u regulacija klime. Fitoplankton tijekom fotosinteze proizvodi spoj pod nazivom dimetilsulfoniopropionat (DMSP), koji se razgrađuje u dimetil sulfid (DMS). Ovaj plin je ključan za stvaranje aerosola u atmosferi, koji pomažu u stvaranju oblaka. Ovi oblaci reflektiraju sunčevo zračenje, hladeći Zemljinu površinu.
Ovaj ciklus je temeljan za regulaciju globalnih temperatura, posebno u obalnim područjima, i primjer je važne uloge koju ti mali organizmi imaju u globalnoj klimatskoj ravnoteži.
Iako se plankton na pojedinačnoj razini može činiti beznačajnim, njihovo zajedničko djelovanje i količina u kojoj se nalaze u oceanima čine njihov utjecaj na naš planet nemjerljivim. Od proizvodnje kisika do baze hranidbenog lanca, njegov utjecaj prisutan je u svim aspektima života kakvog poznajemo.